slika 1slika 2slika 3slika 4

Naglasni inventar

Naslovna slika stranice inventar

Naglasak je isticanje jednoga sloga u odnosu na druge slogove unutar riječi.
Naglasak je istodobni ostvaraj jačine (siline, intenziteta), trajanja (kvantitete) i tona (tonske visine).

U hrvatskome standardnom jeziku 4 su naglaska. Naglasci u visinskome sustavu mogu biti dugi ili kratki, silazni ili uzlazni. Iza naglaska može biti i zanaglasna dužina. U izgovoru se zanaglasna dužina sve više reducira ili nestaje, ostvaruju je samo oni koji je i inače imaju u svome polaznom idiomu (nešto više u južnoj regiji nego istočnoj).

Visinski naglasni sustav

Naglašeni slogNenaglašeni slogovi
NaglasciKratkiDugiKratkiZanaglasni dugi
Silazni
Uzlazni

🔊 Klikom na označene vokale (ȁ, â, à, á, ӑ, ā) čujete izgovor.

Primjeri u riječima

ȁkratkosilazni
mȁčka, kȉša
ȃdugosilazni
mȃjka, sȗnce
ádugouzlazni
máčak, tráva
àkratkouzlazni
màgla, ròsa
āzanaglasna dužina
mòrnār, mjȅsēc
ăkračina
măndărínă / mandarína

Ostali prozodemi

Osim prozodema koji pripadaju propisanome standardnom naglasnom sustavu postoje i prozodemi koji su specifični za neke dijalekte i gradske govore. Specifičan naglasak koji se pojavljuje u govorima svih triju hrvatskih narječja, a nije dio standarda jest akut (ã).

Razlika je između standardnoga jezika i dijalekata i u tome što se u nekim dijalektima pojavljuje prednaglasna dužina (ā).

U mnogim govorima koji imaju jednonaglasni ili dvonaglasni udarni sustav pojavljuje se udarni (dinamički) naglasak. Bilježi se ravnom, okomitom crtom, znakom za silinu (a̍).

Pregled ostalih prozodema

ProzodemZnakPrimjeriZvuk
akutmũl, sũša, balũn, odãvna
prednaglasna dužinatrāvȁ, nēćȕ, vojnīcȉ, glāvẽ, priblīžȋ
udarni naglasakki̍ša, su̍nce, tra̍va, ro̍sa

🔊 Klikom na znakove ili gumbe čujete primjere

Bilježenje naglasaka na računalu

Želite li i Vi bilježiti naglaske pišući na računalu, u Word dokumentu odaberite "Umetanje", zatim "Simbol" te ih potražite među fontovima. Uobičajeni fontovi, kao što su Times New Roman ili Arial, imaju samoglasnike sa znakovima za naglaske, no nemaju, primjerice, slogotvorni r s kratkouzlaznim naglaskom ili sa zanaglasnom dužinom.

U dijalektološkim se transkripcijama najčešće upotrebljava font ZRCola, koji se može besplatno preuzeti na mrežnoj stranici znanstvenoistraživačkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani.

ZRCola font naslovnica

Font je razvio Peter Weiss. U njemu se nalaze i naglasni znakovi koji nedostaju u uobičajenim fontovima.

Međunarodno fonetsko znakovlje (IPA)

Mnogo je načina bilježenja naglasaka, no u našem je jezikoslovlju uvriježeno tradicionalno znakovlje, a uz njega se u znanstvenim radovima javlja i znakovlje Međunarodne fonetske organizacije (IPA), u kojemu se odvojeno prikazuju trajanje i ton. Trajanje može biti kratko (a) ili dugo (a:), a ton uzlazan (ă) ili silazan (â).

Usporedba znakovlja

ProzodemTradicionalno znakovljeIPA znakovlje
kratkosilazni naglasakkȉšakîša
kratkouzlazni naglasakròsarŏsa
dugosilazni naglasaksȗncesû:nce
dugouzlazni naglasaktrávatră:va
zanaglasna dužinamjȅsēcmjêse:c

Fonetska analiza naglasaka

Naglasak riječi sastoji se od triju sastavnica (elemenata, osobina): jačine (siline, intenziteta, jakosti), trajanja (kvantitete) i tona (tonske visine i/ili kretanja tona). Jačina je najvažnija osobina naglaska u značenju istaknutosti. To je mjesto/slog na kojem se naglasak ostvaruje. Za ostvaraj silaznoga naglaska dovoljan je jedan slog. Uzlazni se pak naglasci ostvaruju u dva sloga: prvi je slog malo veće jačine, a visoki ton prostire se i na zanaglasni slog. Upravo zbog toga prostiranja tona na zanaglasni slog uzlazni se naglasci ne ostvaruju na zadnjem slogu riječi.

S obzirom na jačinu slogovi mogu biti naglašeni ili nenaglašeni, s obzirom na trajanje mogu biti dugi ili kratki, a s obzirom na visinu naglasci mogu biti uzlazni ili silazni.

📢 Poslušajte izgovor riječi: kiša, sunce, trava, rosa i promotrite sliku.

Prve dvije riječi izgovorene su sa silaznim naglaskom, a druge dvije s uzlaznim naglaskom na prvom slogu; prva i zadnja izgovorene su s kratkim naglašenim vokalom, a druga i treća s dugim. Riječi je izgovorila spikerica čiji je osnovni ton oko 170 Hz, a pripada rasponu tona koji nazivamo altom. Okomitim crtama obilježeni su početak i kraj naglašenoga i zanaglasnoga sloga u riječima.

Na slici se može vidjeti da je naglašeni vokal dulji od zanaglasnoga (mjereno u milisekundama, ms), osobito u dugim naglascima. Vidi se također da je naglašeni vokal jačega intenziteta od zanaglasnoga vokala (iskazano u decibelima, dB). Zanimljivo je primijetiti da je osnovna frekvencija koja se mjeri u hercima (Hz) i koju percipiramo kao tonsku visinu (tj. visoki ili niski ton) u uzlaznim naglascima podjednako visoka u naglašenom i u zanaglasnom vokalu (tj. da ne uzlazi), a da je kod silaznih naglasaka u zanaglasnom vokalu znatno niža (tj. da silazi). Uzlazni naglasci mogu se interpretirati kao visoka tonska razina koja se prostire na dva sloga. Silazni naglasci su jednosložni: kratkosilazni naglasak sastoji se od jedne visoke tonske razine, a dugosilazni naglasak sastoji se od silaznoga tonskog obrisa unutar jednoga sloga. Ako je riječ dvosložna ili višesložna, zanaglasni je slog silaznih naglasaka niske tonske razine.

🧠 Provjeri svoje znanje

Nakon lekcije pokreni kviz i provjeri svoje znanje o naglasnome inventaru i znakovlju.



Napomena: za pristup kvizu potrebno je biti prijavljen u svoj korisnički račun.